Četvrtak, 8 Decembra

Evropska komisija ocjenjuje reforme na Zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za BiH

Evropska komisija je danas usvojila Paket proširenja za 2022. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu stanja napretka koje su napravile zemlje Zapadnog Balkana i Turska na svojim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na provođenje ključnih reformi kao i jasne upute o reformskim prioritetima koji predstoje.

Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno poduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, Josep Borrell je izjavio:

– Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status. Unosimo novu dinamiku u proces u nadi da će region iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u evropsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je evropsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost za naš kontinent.

Prilikom predstavljanja ovogodišnjeg Paketa, koji se sastoji od Saopštenja o politici proširenja Evropske unije i godišnjih izvještaja, komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi je izjavio:

– Politika proširenja Evropske unije predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i socio-ekonomski rast našeg evropskog kontinenta. Naši izvještaji daju činjeničnu i pravednu ocjenu i jasne smjernice upravo kako bi našim partnerima omogućili da utvrde gdje trebaju ubrzati reforme kako bi krenuli naprijed. Alternativa ne postoji, i u našem je zajedničkom interesu ubrzati proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje ulažemo dugi niz godina kako bismo ih približili EU. Preporuka za dodjelu kandidatskog statusa je historijski trenutak za građane Bosne i Hercegovine. Pozivam lidere u zemlji da maksimalno iskoriste ovu historijsku priliku i ubrzano postupe u skladu sa koracima navedenim u našoj preporuci. Time će se ponovno pokrenuti rad na reformama i ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji i dalje ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.

Zapadni Balkan

U slučaju Crne Gore, prioritet za dalji ukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, navedenih u poglavljima 23 i 24. Kako bi to ostvarila, Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju preostalih pitanja, uključujući u kritičnim oblastima slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i kredibilnosti pravosuđa. Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih aktera, što će omogućiti uspostavu stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Parlamentu oko ključnih reformi.

Prioritet za Srbiju je uspostavljanje vlasti čvrsto posvećenu evropskom strateškom smjeru i reformskom putu. Daljnji rad i politička posvećenost su potrebni kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima što su pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, sloboda okupljanja i rada domaćih organa na predmetima ratnih zločina. Kao prioritet je potrebno i da Srbija poveća svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, koja je značajno smanjena. Takođe se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformisanja.

Prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom održane su 19.7.2022. godine, čime je otvorena nova faza u njihovim odnosima s EU. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Albanija se također mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.

Evropsko vijeće je u junu 2022. godine izrazilo spremnost da dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta s posebnom pažnjom na one koje čine značajan set reformi. Uprkos političkim previranjima, lideri političkih partija koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH su se u junu 2022. godine obvezali na principe osiguranja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

Kosovo treba da intenzivira svoje aktivnosti na jačanju demokratije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz jula 2018. godine da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i da prijedlog, koji se još uvijek nalazi pred Vijećem, treba prioritetno razmotriti.

Što se tiče normalizacije odnosa, iako su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalog, EU očekuje konstruktivniji angažman obje strane u pregovorima oko pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji u narednom razdoblju i da pokažu fleksibilnost u cilju ostvarenja brzog i konkretnog napretka.

Turska

U oblasti demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, Turska mora kao stvar prioriteta da preokrene negativni trend i riješi slabljenje efektivne kontrole i ravnoteže u političkom sistemu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima takođe ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Činjenice na kojima se temelji procjena da su pristupni pregovori sa Turskom zapravo u zastoju, i dalje stoje.

Evropsko vijeće je više puta ponovilo potvrdu svoga strateškog interesa za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj obostrano korisnog odnosa saradnje sa Turskom. No, situacija u istočnom Mediteranu se ponovno zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja članica EU.

Kontinuirana politika neusklađivanja Turske sa restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije između EU i Turske. Turska također mora da napravi odlučne korake da poboljša usklađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i sa restriktivnim mjerama EU.

Turska ostaje ključni partner Evropske unije u važnim oblastima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, privreda, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokom nivou i intenziviran angažman u tim oblastima. Turska je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je takođe odlučila povećati trgovinske i finansijske odnose s Rusijom.

Naredni koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.